Dostavljanje zaposlenom
Dostavljanje zaposlenom izaziva brojne nedoumice u praksi, što je posledica sadašnjeg rešenja iz Zakona o radu, koje na prilično sumaran način, članom 185 u tri kratka stava, propisuje celokupnu proceduru dostavljanja:
Dostavljanje akta o otkazu ugovora o radu
Rešenje mora da se dostavi zaposlenom lično, u prostorijama poslodavca, odnosno na adresu prebivališta ili boravišta zaposlenog.
Ako poslodavac zaposlenom nije mogao da dostavi rešenje u smislu stava 2. ovog člana, dužan je da o tome sačini pismenu belešku.
U slučaju iz stava 3. ovog člana rešenje se objavljuje na oglasnoj tabli poslodavca i po isteku osam dana od dana objavljivanja smatra se dostavljenim.
Iako naslov ovog člana upućuje da se radi o proceduri dostavljanja akta o otkazu ugovora o radu, ista procedura se primenjuje i na dostavljanje upozorenja zaposlenom (što je izričito propisano članom 180) ali i na dostavljanje ponude za zaključenje aneksa ugovora o radu (što je stav sudske prakse) kao i obaveštenja zaposlenom iz člana 180a o neostvarivanju rezultata rada/neposedovanju znanja i sposobnosti (što je takođe stav sudske prakse).
Kao što vidimo, kad god je zakon nedovoljno precizan, a što je čest slučaj sa Zakonom o radu, sudska praksa formuliše dodatna pravila kojih se svi subjekti moraju pridržavati.
Zašto je dostavljanje zaposlenom važno? Pre svega, od momenta dostavljanja počinju da teku rokovi za preduzimanje radnji (rok za podnošenje tužbe, rok za izjašnjenje na upozorenje, rok da zaposleni popravi rezultate rada). Potvrda o uredno dostavljenom pismenu služi i poslodavcu kao dokaz da je zaposleni lično primio pismeno (što je preduslov za ostvarivanje njegovih prava i obaveza).
Naš Zakon navodi lično dostavljanje kao pravilo. Pismeno se uručuje zaposlenom lično u prostorijama poslodavca, odnosno na adresu prebivališta ili boravišta. Deluje jednostavno ? Odmah ćemo objasniti zašto nije tako.
Zakon ne određuje jasno da li reč „odnosno“ u ovoj formulaciji označava da se radi o alternativnim ili supsidijarnim načinima dostavljanja. Ako zaposleni ne radi u prostorijama poslodavca, trajno ili privremeno (npr. na bolovanju je, radi od kuće i dr.) onda je jasno da mu se pismeno ne može uručiti u prostorijama poslodavca. Međutim, ako zaposleni u prostorijama poslodavca odbije prijem pismena, da li poslodavac mora da mu šalje isto pismeno na kućnu adresu ili ga može odmah istaći na oglasnoj tabli ?
1. Dostavljanje u prostorijama poslodavca
Pismeno se uručuje zaposlenom lično. Dakle, on mora pismeno primiti u ruke. U jednom postupku u sudskoj praksi zaposlenom je ostavljeno pismeno na njegovom radnom stolu, a sud je naravno smatrao da mu na taj način pismeno nije lično uručeno te je poništio rešenje o otkazu. Pismeno se zaposlenom ne može dostaviti elektronskim putem (što je izuzetak koji zakon predviđa samo u pogledu rešenja o godišnjem odmoru).
Zaposleni potpisom na primerku pismena i upisivanjem datuma potvrđuje da je isto primio lično, kao i kada je pismeno primio. Međutim, šta ako zaposleni odbije prijem pismena, ili pismeno uzme ali odbije da isto potpiše ?
Srećom, sudska praksa je uglavnom rešila ova sporna pitanja, pa je u jednoj presudi iz 2022. godine VKS naveo: U konkretnoj situaciji nije bilo neophodno upozorenje … dostavljati na adresu prebivališta tužioca, shodno odredbi člana 185. stav 2. Zakona o radu, s obzirom na to da je tužilac odbio da u prostorijama tuženog primi upozorenje o postojanju razloga za otkaz ugovora o radu, zbog čega je isto objavljeno na oglasnoj tabli tuženog…
Dakle, ako zaposleni odbije prijem pismena u prostorijama poslodavca, o tome se sačinjava službena beleška (kao odvojeni dokument ili na poleđini pismena čije je uručenje pokušano) i ono se objavljuje na oglasnoj tabli poslodavca.
Ali šta ako zaposleni pismeno uzme, ali odbije da potpiše poslodavčev primerak? Srećom VKS je i ovu dilemu razrešio presudom iz decembra 2020. godine gde je stao na stranu poslodavca, navodeći:
To što tužilac nije potpisao prijem ovog rešenja ne znači da mu ono nije uručeno saglasno navedenoj zakonskoj odredbi, niti da je bilo potrebe upozorenje objaviti na oglasnoj tabli poslodavca u smislu člana 185. st. 2. i 4. Zakona o radu. Dostavljanje objavljivanjem na oglasnoj tabli poslodavca, prema ovoj zakonskoj odredbi vrši se u situaciji kada poslodavac zaposlenom nije mogao da dostavljanje izvrši lično, u prostorijama poslodavca, odnosno na adresu prebivališta ili boravišta, što ovde nije bio slučaj.
2. Dostavljanje na adresu prebivališta ili boravišta
U situaciji kada se zaposlenom ne može uručiti pismeno u prostorijama poslodavca, poslodavac mu isto mora poslati na adresu prebivališta ili boravišta. Prvo pitanje je način slanja. Naravno, ne dolazi u obzir obična pošta jer poslodavac tada nema dokaz o uručenju. Obično se pismena šalju preporučenom poštom, ali ovo u praksi stvara određene probleme. U jednom slučaju, zaposleni je uspešno osporio, grafološkim veštačenjem, potpis na povratnici (pismeno je primio neko od ukućana). Iako deluje logično da će pismeno koje primi neko od ukućana doći do zaposlenog, Zakon ipak insistira na ličnom dostavljanju. Pitanje je, kako će poslodavac uopšte znati da je potpis na povratnici zaista od bivšeg zaposlenog ili je neko (možda i na njegov nagovor) oponašao potpis zaposlenog ili se potpisao tako da se ne može jasno utvrditi čiji je potpis. Praksa je ovde kolebljiva pa je u presudi iz maja 2022. VKS naveo:
Činjenica da je upozorenje i rešenje o otkazu ugovora o radu tužioca primilo i potpisalo drugo lice, a ne tužilac, ne potvrđuje da navedena pismena nisu mogla da budu uručena tužiocu lično. Stoga su nižestepeni sudovi pravilno zaključili da bi ovakvom zaključku vodila eventualna naznaka na povratnici da tužilac odbija ili izbegava prijem pismena, odnosno da je promenio adresu, te da nije bilo mesta primeni odredbe člana 185. stav 4. Zakona o radu o dostavljanju putem oglasne table.
Ovde sud dakle tvrdi da to činjenica da je pismeno primio neko drugi, ne znači da je lično dostavljanje bilo neuspešno, te da bi pismeno trebalo istaći na oglasnu tablu samo ako zaposleni odbije prijem ili je nepoznat ili preseljen sa adrese.
U drugoj presudi iz 2021. godine VKS je naveo:
Tuženi je pokušao dostavu rešenja na adresu prebivališta tužioca, ali su dostavu, prema tvrdnji tužioca, odbila maloletna lica, članovi njegove porodice. Takvo odbijanje samo po sebi ne može značiti nemogućnost dostavljanja rešenja na adresi prebivališta tužiocu. O tom bezuspešnom dostavljanju tuženi nije sačinio službenu belešku.
Ovakva praksa je veoma opasna i naš savet je da ako se pojavi sumnja u pogledu toga ko je potpisao povratnicu treba biti naročito oprezan. Npr. jedno od rešenja je da se pismeno pošalje zaposlenom na kućnu adresu preko drugog zaposlenog koji ga lično poznaje (npr. kurir ili vozač). Zakon ne postavlja uslov da slanje mora biti učinjeno poštom već samo da mora biti na njegovu adresu. U slučaju spora, zaposleni koji je pismeno uručio bi posvedočio da je bivši zaposleni zaista lično primio i potpisao prijem pismena (ako je potpisao pred njim, a nije npr. uneo pismeno u kuću i potpisao tamo van pogleda dostavljača).
Ako je ostavljen izveštaj pošte jer pismeno nije preuzeto, to ne znači da je zaposleni naknadno otišao u poštu kako bi isto preuzeo, pa je u još jednoj presudi VKS naveo:
Tuženi je dostavljanje upozorenja…pokušao putem pošte 25.05.2011. godine… ali je na pošiljci konstatovano da primalac nije zatečen i da je ostavljen izveštaj. Nakon toga, tuženi nije sačinio pisanu belešku, u smislu člana 185. stav 3. Zakona o radu, već je istog dana upozorenje i akt o prestanku radnog odnosa (od 23.05.2011. godine na osnovu sporazuma) istakao na oglasnoj tabli.
Dakle, ako se ne može sa sigurnošću utvrditi da je dostavljanje izvršeno lično, najbolje je rizik umanjiti uručenjem od strane nekoga ko zaposlenog lično poznaje i potpisivanjem prijema na licu mesta. Ako zaposleni odbije da pismeno primi, ili da isto potpiše pred dostavljačem, onda poslodavac može smatrati da dostava nije uspela, sačiniti službenu belešku i pismeno objaviti na oglasnoj tabli.
Još jednu, doduše ređu, dilemu oko dostavljanja stvara formulacija „adresa prebivališta ili boravišta“. Zaposleni može da promeni adresu na kojoj stanuje u toku trajanja radnog odnosa, a da npr. o tome ne obavesti poslodavca, ili da stanuje na adresi koja nije adresa njegovog prebivališta ili boravišta. Pojam boravišta ovde svakako ne treba shvatati usko, već kao adresu o kojoj je zaposleni obavestio poslodavca da na njoj stanuje, bez obzira da li je to boravište zaista i prijavio.
Ako je poslodavac obavešten od strane zaposlenog o adresi na kojoj on živi, dostava treba da ide na tu adresu, a eventualno i dodatno na adresu prebivališta u slučaju poteškoća sa dostavljanjem.
3. Dostavljanje isticanjem na oglasnu tablu
U situaciji kada dostava zaposlenom u prostorijama poslodavca ili na adresi nije uspela, poslodavac o tome sačinjava službenu belešku (službenom beleškom konstatuje se i navodi koja je radnja dostavljanja preduzeta i zašto dostavljanje nije izvršeno) i pismeno objavljuje na oglasnoj tabli. Nakon isteka 8 dana, smatra se da je pismeno uručeno (devetog dana). Skidanje pismena sa oglasne table pre isteka ovog roka, kao što je takođe potvrđeno u sudskoj praksi, smatra se neurednom dostavom.
U jednom interesantnom slučaju u našoj praksi, zaposlena je odbila da primi rešenje o otkazu u prostorijama poslodavca, pa je poslodavac o tome sačinio službenu belešku i rešenje istakao na oglasnu tablu. Zaposlena je nakon par dana, pre isteka roka od osam dana, došla u prostorije poslodavca i primila primerak rešenja. U postupku pred sudom, prvostepeni sud je smatrao da je dan dostave istek osam dana od isticanja na tabli i tri puta je tužbu odbacivao kao neblagovremenu. Viši sud je međutim sva tri puta ukinuo rešenje i vraćao na ponovni postupak sa instrukcijom nižem sudu da „ceni činjenicu da je tužilji uručen primerak rešenja“. Ovaj postupak još uvek traje pa ne znamo njegovu konačnu sudbinu, međutim greška poslodavca u ovom slučaju je to što je nakon isticanja na oglasnu tablu, zaposlenoj ipak uručio primerak rešenja, pa je primenio oba načina dostavljanja, što je izazvalo zabunu. Pravilno bi bilo da je nakon isticanja pismena na oglasnoj tabli, zaposlenu uputio da se na taj način upozna sa njegovom sadržinom.
4. Službena beleška
Zakon ne propisuje formu ni sadržinu službene beleške, kao ni ko je sačinjava ili potpisuje. U jednoj odluci VKS je naveo:
Bez uticaja je navod revizije da službena beleška nije validna jer nema zavodni pečat i nije sačinjena na zakonom propisan način, a imajući u vidu da zakon ne propisuje formalni izgled službene beleške, a da je u istoj naveden datum kada je sačinjena, kao i razlog zbog čega se pismeno stavlja na oglasnu tablu.
Belešku u praksi sačinjava najčešće rukovodilac ljudskih resursa ili pravnih poslova, a važno je da se u njoj navede datum i razlog sačinjavanja (nemogućnost dostavljanja pismena).
5. Oglasna tabla
Oglasna tabla ima funkciju upoznavanja zaposlenih sa relevantnim informacijama. Svi opšti akti poslodavca moraju biti istaknuti na oglasnoj tabli i na taj način obznanjeni svim zaposlenima, a pojedinačni akti se na ovaj način dostavljaju zaposlenima kada su ispunjeni uslovi za to. U oba slučaja svi akti moraju biti istaknuti 8 dana, a nakon toga mogu biti ukonjeni sa oglasne table.
Iako zakon ne propisuje oblik oglasne table, nema smetnji da ona bude i elektronska, sve dok su zaposleni upoznati sa njenim postojanjem i načinom kako da joj pristupe. To što neki zaposleni ne radi u sedištu poslodavca (npr. na benzinskoj pumpi) ne znači da on sme biti uskraćen za informisanje, pa je potrebna da svaka izdvojena organizaciona jedinica ima oglasnu tablu ili da svi zaposleni imaju jednak pristup oglasnoj tabli u elektronskom obliku.
Ako zaposleni ne može da pristupi prostorijama poslodavca (npr. u bolnici je ili u pritvoru itd.) onda se dostavljanje putem oglasne table neće smatrati zakonitim, i tada poslodavac mora da uloži dodatni napor kako bi zaposlenom uručio pismeno.
Zaključak
Imajte na umu da ovaj tekst ne predstavlja pravni savet, već isključivo stav njegovih autora i ne može predstavljati osnov za donošenje bilo kakvih odluka. Dostavljanje zaposlenom je kompleksna procedura koja može dovesti do brojnih komplikacija i velikih rizika po poslodavce, i čvrsto savetujemo da ovoj temi prilazite sa velikom dozom opreza.
Advokatska kancelarija Kostić&Radulac pruža kompletnu podršku poslodavcima u oblasti radnog prava, uključujući davanje saveta, analiza, mišljenja i izradu celokupne radnopravne dokumentacije i zastupanje u radnim sporovima.
AUTORI:
advokat Miloš Radulac
advokat Kristina Kostić Radulac
Zabranjeno je neovlašćeno preuzimanje teksta u celini ili delovima. Sva prava zadržana